POTKA STAROG SVETA U TKANJU EVROPE
Ključne reči:
Evropa, poreklo imena Evrope, kalendar, alfabetsko pismo, rimsko pravo, hrišćanstvo, geometrija i matematika, nula, nastnak pojma građanin, antička filozofijaApstrakt
Autor u radu prvenstveno istražuje poreklo imena Evropa, omeđava antički period (stari svet), određuje geografske granice Evrope, a zatim sintetički izlaže najznačajnije nasleđe antike. Od brojnog nasleđa starog sveta, nastalog u Evropi, izdvaja kalendar (koji se i danas upotrebljava u Evropi i svetu), rimsko pravo (na kome počiva evropsko kontinentalno građansko pravo) i hrišćanstvo (koje već 2000 godina prožima ne samo kulturni nego svekoliki život većine stanovnika Evrope). Od ostalog (ali ne mnogo manje značajnog) nasleđa analizirano je alfabetsko pismo (njegovo usvajanje ubrzalo je stvaranje književnih dela, a zatim i biblioteka), razvoj geometrije i matematike, preuzimanje nule posredstvom Arapa iz Indije (iako se začela u drevnom Vavilonu), nastanak pojma građanina te rađanje filozofije i nauke. Dostignuća starog sveta, ne samo ona koja su nastala na području današnje Evrope, su vekovima bila kulturna potka Evrope.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2019 Autor(i)

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.