USTAVNI PROTEKCIONIZAM I NACIONALNI IDENTITET

Apstrakt

Cilj je ovog rada istražiti odnos između nacionalnih mjera kojima države članice Evropske unije ograničavaju tržišne slobode i Ugovornog jamstva nacionalnog identiteta iz čl. 4(2) UEU. Problem bi se mogao sažeti na slijedeći način. Široka definicija nacionalnog identiteta negativno utječe na jednaku primjenu i učinkovitost prava EU. S druge strane, uska definicija odriče čl. 4(2) korisni učinak. U pokušaju pronalaženja optimalnog dosega ove norme, prikazati ću njenu funkciju i značaj u praksi Evropskog suda, te raspraviti pitanje je li stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona došlo do kakvih promjena. S tim ciljem na umu, najprije ću pokušati razjasniti koncept nacionalnog identiteta i, preciznije, nacionalnog ustavnog identiteta. Drugo, prodiskutirati ću praksu Evropskog suda prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona i sugerirati da se ona razvila tijekom tri razlučive evolucijske faze. U prvoj fazi Evropski sud je koncept nacionalnog identiteta primjenjivao implicitno, u drugoj je fazi razvio doktrinu margine diskrecije, dok je u trećoj fazi počeo diferencirano primjenjivati različiti intenzitet sudbenog nadzora. U trećem dijelu razmotriti ću je li nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona došlo do važnijih zaokreta u praksi Evropskog suda, te ću sugerirati da se njegov opći interpretativni pristup nije značajnije promijenio. U četvrtom, završnom dijelu, vratiti ću se problemu diferenciranog pristupa nacionalnim zahtjevima za priznavanjem nacionalnog ustavnog identiteta, te zaključiti da je u praksi Evropskog suda došlo do bifurkacije, odnosno, do razlikovanja situacija u kojima Evropski sud prepušta odluku nacionalnim sudovima ili parlamentima od situacija u kojima Europski sud zahtjev nacionalnog identiteta razumije kao tek jedno od mogućih opravdanja nacionalnih (moguće protekcionističkih) mjera kojima države članice ograničavaju tržišne slobode. Odatle i naslov ovog rada - ustavni protekcionizam - kojim sam pokušao izraziti bit navedenog razlikovanja između jezgre sadržaja nacionalnog identiteta i pokušaja njegovog prizivanja u protekcionističke svrhe.