SUBJEKTI INSIDER DEALING-A I NJIHOVA ODGOVORNOST U PRAVU EU
Ključne reči:
insider dealing, povlašćenje informacije, tržište kapitala, Evropska unija, MADApstrakt
Regulisanje kruga insidera, zabranjenih radnji i sankcija odredbama datim u Uputstvima EU iz 1989 i 2003 (IDD i MAD) i njihova analiza ukazuju u kom pravcu se izmenilo uređenje oblasti insider dealinga u evropskom pravu. Određenje kruga insidera dato u IDD rešeno je prihvatanjem dva kruga insidera, primarnih i sekundarnih, te su sledstveno toj podeli regulisane i zabranjene radnje i odgovornost insider-a zavisno od pripadajuće grupe. Novim Uputstvom ( MAD) učinjen je korak dalje u regulisanju ove oblasti. Izjednačen je tretman insidera i nema podele na primarne i sekundarne insider-e. Zabrana raspolaganja privilegovanim informacijama odnosi se jednako na sva lica bez obzira u koju bi se grupu lica mogla razvrstati. I nadalje, kao što smo prikazali, ostaje nerazjašnjeno pitanje pretpostavke o poznavanju privilegovane informacije i za to pitanje vezano pitanje odgovornosti. Naročiti značaj novog Uputstva (MAD) koji pokazuje korak napred u regulisanju oblasti insider dealinga jeste obaveza objavljivanja privilegovanih informacija. Uvode se rokovi i novi način objavljivanja privilegovanih informacija (obaveza objavljivanja na Internet strani emitenta). Veoma značajna novina u odnosu na ranija rešenja je mogućnost samoinicijativnog odlaganja obaveze objavljivanja privilegovanih informacija od strane emitenta. U delu sankcija, novinu u odnosu na ranije rešenje, predstavlja obavezno uvođenje administrativnih sankcija. Kako krivičnopravne sankcije ne spadaju u nadležnost EU , neki autori smatraju da je ovim pristupom EU došla na ivicu svojih zakonodavnih nadležnosti, naročito naređujući državama članicama da administrativne sankcije moraju biti efikasne, srazmerne i da potencijalne učinioce odvraćaju od činjenja dela. Pored toga kao posebnu primedbu, neki autori, ističu da su mnogi bitni pojmovi uređeni ili će biti uređeni implementirajućim Uputstvima, drugog nivoa, a pri njihovom donošenju zemlje članice nemaju više primarnu ulogu. Analiza datih rešenja u oblasti insider dealinga u oba Uputstva EU koja regulišu ovu oblast omogućiće lakšu analizu i uočavanje trenda zaštite u oblasti zloupotrebe privilegovanih informacija. Domaće tržište hartija od vrednosti je još uvek nerazvijeno, što je lako uočljivo i iz činjenice da nadležna Komisija za hartije od vrednosti nije ni u jednom svom godišnjem izveštaju zabeležila postojanje zloupotrebe privilegovanih informacija a kamoli izrekla sankciju za eventualnu zloupotrebu. Sve to ukazuje da postoji aktuelna potreba da se sledi nova EU regulativa u ovoj oblasti.