OBLICI SAUČESNIŠTVA KOD ZLOČINA GENOCIDA U PRAKSI AD HOC TRIBUNALA
Ključne reči:
genocid, Konvencija, ad hoc tribunali, saučesništvo, udruţeni zločinački poduhvatApstrakt
Genocid po svojoj prirodi zahteva čvrstu organizaciju i saradnju na više nivoa. Po pravilu on uključuje veliki broj lica, koja na različite načine i u različitim razmerama svog ličnog učešća doprinose ukupnom izvršenju zločina. Stoga se pitanje krivičnih radnji genocida i krivične odgovornosti za genocid u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. (u nastavku Konvencija) nije moglo ograničiti samo na svršene zabranjene radnje, pobrojane u članu II pomenute konvencije, i odgovornost neposrednog počinioca, već je u sebi involviralo i pripremne radnje za izvršenje genocida i odgovornost saradnika. Konvencija je, dakle, usvojila opštevažeći princip modernog krivičnog prava da se u slučaju posebno teških krivičnih dela kažnjava ne samo za izvršeno delo, nego i pokušaj izvršenja, saučesništvo, podstrekavanje i udruživanje u cilju izvršenja istog. U radu se obrađuje pitanje saučesništva kod zločina genocida u svetlu jurisprudencije ad hoc krivičnih tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2017 Autor(i)

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.